Stéphane Grondin en tout intimité

Par défaut

Stéphane Grondin répond  aux questions d’une étudiante en sociologie de l’Université de la Réunion. Il  nous dévoile ici une infime partie de son parcours artistique.
Kel type de maloya ou pratik ?
Amwin mi zwé maloya an kréol ésansyièlman, mi zwé maloya podyiom. Sétadir mi
zwé in mizik popilèr, pa la mizik rituèl ek kabaré lontan kan mwin lé si podyiom.
Maloya podyiom i vé dir aou ke nou zwé ali an suivan le bann kode po la sèn. Sétadir
ke nou rajoute zinstruman ke na pwin normalman dann maloya tradisyon , nou suiv
in « Set List »kan nou zwé… néna in mizansèn du maloya !
Amwin mi shante pa « dada bé loué ! », la pa mon vizyon lo maloya, mi sante pa
« maloya gasy » , mi fé la diféranse ant’ maloya profane èk maloya rituèl.
Mi sante maloya konm bann gramoun la amont’ amwin.
Lo sèl fwa mi anvoy inn dé santé an langaz sé kan mi sante morso Lo Rwa Kaf.
Par koman oula konét Maloya ?
Amwin mwin lé né an 1980, mi sorte Sin Zozèf é mwin la dékouv maloya kan mwin
lété p’ti marmay. Mon promié souv’nir mwin té vréman ti minm ( a pé pré 6 zan ) lété
dann fon grantanse navé in groupe maloya té zwé é té fé plizièr stasyon ( konm zézi
kris’ ) dann fon po zwé,é po vann zot kasèt. Lété la troupe Roséda de Gramoun
Sello.
Mwin la pi vi , ni antann maloya avan1989 , lété dann télé èk Firmin Viry po son
promié kabar té an dirèk si RFO. Mwin la dékouv lé zot zwar maloya dann télé RFO
èk Antinn Rényon konm Lo Rwa Kaf, Bamba Kréol, Tanambo Koméla, Kisa Ladi
(Réné-Paul Elleliara), Danyèl Waro, Granmoun Lélé, sa té dann débi lé zané 1990.
promié kabar mwin la parti mwin navé 14 an , mwin la parti war granmoun lélé kan li la ni sin zozèf an zanvyié 1995. Sé dopi lo tan la mwin la komanse mars’ in pé partou
po war kabar , alé kabaré, rankonte bann « poto » la mizik maloya.
Dopi sa nou la désid’ rouv lo groupe Mélanz Nasyon po nou zwé maloya..
Mé la pa ryink zétranzé la fé yinm amwin maloya, mon papa té fabrik kayamb, bob,
la vouv bisik dopi mwin té p’ti, mi rapèl pa dopi kan ekzaktoman… Li la fé in kayamb
po lo groupe maloya élektrik i apèl Zanzibar ( i sorte sin zozèf minm lo groupe-la) ali
minm la donn amwin lo gou po la kiltir kréol. Li la fé kayamb osi po Ziskakan dann
tan-la.
Dépi Kombien d’tem ou zoué maloya ?
Mi zwé maloya dann in groupe dopi 1995. Zordi an 2017 i fé 22 an mi zwé maloya.
Kosa i ral aou dann Maloya ?
Sak i ral mawin dann maloya sé son ritm’ son bann fraz mélodik, son koté mistik, son
filozofi d’vi, son koté rézistan. Sak mi yinm osi é sirtou sé tousak mwin la aprann ek
bann gramoun. Ki swa de manièr dirèk ou pa mwin la aprann bonpé soz la vi èk zot.
Kosa Maloya i réprésent pou ou ?
Maloya po mwin sé in plézir, in pasyon, in lanvi partazé sak mwin la aprann, in lanvi
fé war mon gayar èk tout domoun.
Kan ou mazin Maloya Kel zartiss i vien dan out tét ?
Kan mi mazine maloya néna in takon lo non I vyin dann mon tèt…i dépan dé zour ék
mon léta d’espri. Mwin la travay èk bonpé maloyèr, mwin la zwé èk bonpé domoun
dann kabaré, mwin la koz ek bonpé domoun pandan lé dé déséni I vyin d’pasé…
mwin la zwé mwin la fé gran konversasyon èk toute bann dir dann maloya:
Granmoun Lélé ek madame Lélé, Firmin Viry èk son madame Céline, Henry
Lagarrigue, Simon, Yvrin ek Matou Lagarrigue, Granmoun Bébé Manent, Lo Rwa Kaf
ek son madame Irène, Zazo èk René Viry, René-Paul Elleliara, Kalay Charlette,
Frank Mangué, Danyèl Waro, Eliard Ranggeh, Gramoun Baba ek Madame Baba,
Gramoun Sello.
Mwin la fé lantouraz èk bonpé dalon dann kabar èk Sobatkoz: Arsène Cataye, Dédé
Lansor, Franswa Sintomèr, Serge Sinamalé (Cimendef), Nono Kiltir…
Mwin la donn la min, mwin la produi in bonpé groupe èk santèr maloya :
Ras Mélé, Patrik Manent, Lindigo, Votia, Marmay la Kour, Gramoun Sello, Simon
Lagarrigue, Gramoun Bébé Manent
mé si falé donn aou in sèl non san ézité : LO RWA KAF. Parske po mwin Lo Rwa Kaf
sé lo papa maloya! “La force tranquille” konm ki diré an fransé, lo maloya sinpe é
otantik san zartifis’.
Kosa I fé aou de shante maloya en dehor de la Rényon ?
Po mwin sé in plézir shante maloya, kiswa isi ou ayièr ! Lé vré po bonpé zot préfèr
shante maloya déor, parske po zot sé in forme de konsékrasyon. Po bonpé sé in
mwayin pran lavyion parske sinon sa zot noré pa lo mwayin alé visite bann péyi-la.
Po mwin konm po lézot mi espèr, kan ou néna lokasyon zwé dann péyi déor sé avan
toute soz in rol lanbasadèr nout kiltir ke mi ésèy zwé. Mi ésèy prézant lo mié posib’
nout nasyon réyoné ousa domoun I invite amwin.
Po mwin lé pa in lobligasyon alé zwé maloya déor, lé pa mon “let-motiv”. Mi zwé pa
konkour flésèt si in “mapp monde” po dir sé mwin la fé lo plis ké lé zot!
Mwin néna in fami èk in travay, mwin na pwin ké lidé vwayazé dann mon tèt. Lé pa
akoz in moun I invite amwin ké mwin s’ra oblizé alé.
Maloya lé pa in métié po mwin, sé in plézir!
Ou té konten kan oula konét Maloya la rent dann
patrimwann l’Unesco ?
Kan maloya la rante Linèsko mwin la partisipé lo prozé po son linskrisyon. Mwin té
krwa noré rouv’ in pé plis lo zyié domoun si maloya. Domoun isi la Rényon ou
domoun ayièr. Mwin lavé byin konpri ke Linèsko noré pa donn anou plis mwayin po
fé dév’lop nout kiltir plis ké sa.
Sak mi pé dir sé ké nora touzour a rodir si bann zafèr institisyonèl konmsa. Zot i
aporte pa nou ryin dann nout vi toulézour . Lo sèl soz sé ké dopi la rante Linèsko
bann « services de l’Etat » i fé pis in kont ansanm maloya astèr é ofisièlman. I koz
dosi maloya ouvert’man dann lékol fransé, i fé staz, i aprann plis listwar rézional, la
lang kréol èk sak i fé nout lidantité . Lé déza byin po bann nouvo zénérasyon réyoné
i lèv, zot nora pi la ont’ zot kiltir konm zénérasyon avan. Parske nout paran té dwa
rant dan lo moule lasimilasyon po giny in lav’nir.
Kosa i fé aou de war ké koméla bann zèn i shant maloya ?
Mwin lé kontan war bann zèn koméla i fé maloya, ké zot i pran konsyans ké zot néna
zot gayar, ké la Rényon osi na son kèksoz dé valèr.
I fo zot i zwé maloya, mé fo zot i fé lo lyin èk domoun té la avan zot po amonte azot
vréman kosa ilé maloya lontan. Tousala po pa zot i pèrd lo fil listwar nout péyi.
Po zwé maloya po vréman i fo ou koné listwar, ou koné koman in maloya lé konpozé,
po kosa i sante maloya… i fo bann zèn i konpran tousala !
Fo pa zot i fé in « pastiche de maloya » , fo zot i zwé ali po vréman èk lo kèr.
Si zot i vé mélanz ali , aminn ali zot fason akoz sak zénérasyon son « feeling » anvoy
azot mé konm di la sanson lo groupe Sabouk: oubli pa ton rasine ti frèr, rasine la
tèr…
KOMAN OU WA LAVENIR PO MALOYA ?
Fransman , mi pé pa di aou koman s’ra maloya dann lé zané ki vyin ! Mwin la pa
dévinèr.
Mé tout sak mi espèr sé ké wa kontinié avansé isi, po in rékonésanse pli gran de
nout kiltir de la par bann toute zinstitisyon lokal mé osi par toute bann réyoné !
Mi espèr ké réyoné nora ankor plis lo gou po son kiltir, nora mwin lanvi fé konm sak i
sorte déor !
Mi espèr maloya nora son shanse déor konm mizik , kiswa an versyon tradisyonèl ou
an mizik mélanzé é ké plis an plis domoun va dékouvèr nout kiltir èk nout péyi la
Rényon.

 

La Rényon Mwa d’mars 2017

Une réponse "

Répondre à Florent Bouckenooghe (@f1oren) Annuler la réponse.